Lipanj 18, 2018

head

REFERENDUM ZA PRAVEDNIJI IZBORNI SUSTAV

Ponedjeljak, 21 Svibanj 2018 12:05

Poštovani članovi Udruge veterana 5. gardijske brigade „Sokolovi“ i svi hrvatski branitelji,

Građanska inicijativa „Narod odlučuje“ obratila nam se sa zamolbom da podržimo referendum za pravedniji izborni sustav jer smatraju da smo upravo Mi najzaslužniji za pobjedu nad agresorom, osamostaljenje i uspostavu demokracije u Republici Hrvatskoj.

Ista inicijativa smatra da smo temelj naše državnosti i demokratskih standarda koji su krvlju izboreni u nametnutoj nam agresiji za što je plaćena velika cijena, brojni položeni životi najboljih hrvatskih sinova.

Hrvatski branitelji i dragovoljci Domovinskog rata zaustavili su agresiju, a zatim u zajedništvu s hrvatskih narodom i hrvatskim domoljubima oslobodili okupirana područja i predali ih političkim elitama na upravljanje. Upravo te elite su tijekom godina, bez obzira iz koje političke strane dolazili, izdali ideale o demokratskoj, uspješnoj i prosperitetnoj zemlji.

Izborni zakon Republike Hrvatske skrojen je po mjeri političkih elita i interesnih skupina koje su Hrvatsku dovele do gospodarske, političke i moralne korumpiranosti.

I zato dragi branitelji, pozivamo Vas da nam se pridružite i da podržite građansku inicijativu „Narod odlučuje“ te tako još jednom stanete uz svoj hrvatski narod. Želimo zajedno s Vama izboriti pobjedu za pošteniji izborni zakon gdje će predstavnici u Hrvatskom saboru biti izabrani na demokratskiji i transparentniji način, neposredno od strane birača, a ne kao do sada raznim političkim igrama i stranačkom podobnošću.

Izborimo se svi zajedno da u slobodnoj demokratskoj Hrvatskoj „SPOSOBNOST ZAMJENI PODOBNOST“ i pomozimo da što više braniteljske populacije pravednim načinom glasovanja uđe u sastav Hrvatskog sabora.

S poštovanjem,

Zoran Marunček

Predsjednik Udruge veterana 5. gardijske brigade „Sokolovi“

Šest mjera za pravedniji izborni sustav

Tri preferencijska glasa bez praga

Prema trenutnom izbornom sustavu birač može, ali i ne mora, koristiti jedan preferencijski glas, ali njegov preferencijski glas je ograničen pragom od 10% ukupnih glasova liste. To znači da čak i kad pojedini kandidat ima najveći broj preferencijskih glasova na cijeloj listi – ako taj broj preferencijskih glasova ne iznosi najmanje 10% ukupnog broja glasova koje je dobila cijela lista, taj kandidat neće ući u Sabor, već će to biti omogućeno onim kandidatima koje je predsjednik stranke stavio na prva mjesta te liste. Stoga se predlaže ukidanje praga od 10% i uvođenje tri preferencijska glasa svakog birača. Time će se ponovno uspostaviti ustavno načelo neposrednosti biranja. Poredak osvojenih mandata nakon glasovanja zaista će odgovarati stvarnom broju glasova koje je pojedini kandidat i dobio od svojih birača. Time će se onemogućiti politički klijentizam i nepotizam, a legitimnost vlasti uspostavit će se kroz neposredniju volju naroda iz kojeg ona i proizlazi.

Elektroničko i dopisno glasovanje

Dopisno (poštom) i elektroničko glasovanje (internetski) omogućit će da svi državljani Republike Hrvatske koji imaju pravo glasa mogu jednako sudjelovati u glasovanju, sukladno 45. čl. Ustava RH prema kojem „hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo”. Posebno će to utjecati na ostvarivanje jednake mogućnosti glasovanja onih državljana kojima je glasovanje otežano iz zdravstvenih razloga, onih koji nemaju prebivalište u RH te onima koji su se na dan izbora zatekli izvan RH. Prema trenutnom izbornom sustavu više od 800 000 državljana RH trajno nema jednako pravo na glasovanje. Oni se moraju prethodno registrirati za glasovanje, a onda organizirati i sami platiti put do diplomatskih predstavništava RH kao jedinim mjestima u kojima je omogućeno glasovanje. Hrvatska je među 11 od 47 država članica Vijeća Europe u kojima ovakvo glasovanje nije omogućeno.

Smanjenje broja saborskih zastupnika

Predlaže se smanjenje broja zastupnika za 25%, tj. s trenutno maksimalnih 160 na maksimalno 120, odnosno na raspon od 100 do 120 zastupnika. Prvi cilj je racionalizacija troškova: ukupna godišnja proračunska ušteda sa samo 40 zastupnika manje iznosila bi od 23 do 34,500 milijuna kuna godišnje. Drugi je cilj postići optimalan odnos broja zastupnika i broja stanovnika. Komparativna istraživanja pokazuju da prenizak omjer zastupnika po stanovništvu može voditi nestabilnijem političkom sustavu u kojem se češće javljaju nepoželjni politički izričaji, dok previsok omjer dovodi do nepotrebnih kako izravnih, tako i neizravnih troškova, veća je tendencija izglasavanja prevelikog broja zakona i odluka, znatno je složenija i veća mogućnost utjecaja politike na tržišno natjecanje te se općenito stvara bitno viša propusnost za političko lobiranje u gospodarstvu, kao i za samu korupciju.

Pravedniji raspored izbornih jedinica

Trenutačno postoji velik otklon u broju birača iz različitih izbornih jedinica. U postojećim granicama izbornih jedinica odstupanje u „vrijednosti“ pojedinog glasa iznosi čak do 30%. Ustavni sud je 2010. upozorio da je zbog učestalih promjena u populaciji nužno promijeniti Zakon o izbornim jedinicama, pri čemu je naglasio važnost poštivanja granica postojećeg teritorijalnog ustroja. Od 10 izbornih jedinica, samo njih tri – 3., 4. i 5. – trenutačno poštuju teritorijalni ustroj. Iz toga proizlazi da je 70% izbornih jedinica složeno umjetno, što pak upućuje na izborni inženjering. Zato se predlaže da izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija. Također da se u svakoj izbornoj jedinici u RH bira najmanje 15 zastupnika. Broj zastupničkih mjesta rasporedit će se između izbornih jedinica na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u RH, čime će se omogućiti znatno veća jednakost biračkog prava u svakoj izbornoj jedinici. Na taj će način zakonodavac moći složiti šest, najviše sedam izbornih jedinica koje će imati logičnu, teritorijalnu zaokruženost.

Smanjenje općeg izbornog praga na 4%

Zbog praga od 5% (u većini država EU prag je 3-5%) oko 25% glasova birača u RH„propada“ i dodjeljuje se nekoj od velikih stranaka. Zato se predlaže smanjivanje izbornog praga u hrvatskom izbornom sustavu s 5% na 4%, što je vrlo blago smanjenje koje bi trebalo doprinijeti većoj razmjernosti sustava, boljoj i pravednijoj predstavljenosti svih političkih opcija u Hrvatskom saboru te manjem postotku tzv. „propalih“ glasova, tj. onih glasova koje su birači povjerili političkim opcijama koje ne prijeđu izborni prag. Naše analize pokazuju da ova korekcija izbornog praga u okolnostima smanjenog broja izbornih jedinica i broja zastupnika, neće značajno povećati broj stranaka koje ulaze u Hrvatski sabor. Uz predloženo smanjenje broja zastupnika i izbornih jedinica, ovo sniženje praga zapravo zadržava gotovo iste mogućnosti za ulazak u Sabor.

Ravnopravnost zastupnika manjina s drugim zastupnicima

Trenutni izborni sustav nepravedan je za saborske zastupnike koji nisu predstavnici manjina.Zastupnici manjina imaju višestruko manji legitimitet (potreban broj glasova za ulazak u Sabor) te ulaze u Sabor kroz tzv. „rezervirane mandate“. Njihov povlašteni položaj u Saboru opravdan je potrebom posebne zaštite interesa pripadnika nacionalnih manjina, radi čega su prvenstveno i izabrani. No, posve neovisno o pitanjima koja su relevantna za manjine, učestala je praksa neskrivene političke trgovine manjinskim mandatima pri formiranju Vlade, a o kojima može ovisiti i ukupna stabilnost Vlade. S obzirom da zastupnici manjina glasaju i za donošenje državnog proračuna, predstavnici manjina u trajnoj su poziciji neprirodne moći političkog lobija za svoje proračunske zahtjeve pod cijenu očuvanja Vlade. Pravo na zastupljenost u Hrvatskom saboru imaju dvadeset i dvije nacionalne manjine te ih, neke samostalno a neke zajednički, prema trenutačnoj zakonskoj odredbi u Hrvatskom saboru predstavlja ukupno osam zastupnika. S prijedlogom drugog referendumskog pitanja“, nacionalne manjine zadržale bi sva prava koja su im zajamčena 15. člankom Ustava RH: i dalje će imati svoje posebno biračko pravo, a zastupnici tzv. „rezervirane mandate“. Takvi mandati danas postoje samo u osam neeuropskih zemalja i tri europske zemlje: Sloveniji, na Kosovu i u Hrvatskoj. Predlaže se da im se dopusti glasovanje o svim nadležnostima Hrvatskog sabora, osim pri glasovanju o Vladi i o državnom proračunu. Hrvatska je jedina država na svijetu koja za sve svoje nacionalne manjine ima posebnu izbornu jedinicu. Ovakvim prijedlogom Hrvatska bi i dalje ostala u samom vrhu po proporcionalnoj zastupljenosti nacionalnih manjina u parlamentima zemalja članica EU.