“29 baklji pobjede” kao simbol 29 godina od početka Domovinskog rata upalili su članovi udruga Hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika, Udruge djece branitelja Pakraca i Lipika te ostalih Udruga oko 20 sati na prostoru ispred župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Program obilježavanja 29. obljetnice početka Domovinskog rata započeo je svetom misom zadušnicom za sve poginule i umrle hrvatske branitelje koja je u 10 sati služena u župnoj crkvi Uznesenja BDM. Nakon svete mise sudionici su formirali „Mimohod pobjednika“ koji se ulicama Pakraca uputio prema rimokatoličkom groblju gdje je na Spomen obilježju hrvatskim braniteljima bila odana počast polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u kojem su sudjelovali i veterani 5. gardijske brigade "Sokolovi". Na prostoru ispred tržnice u 13,30 sati je predviđeno svečano postrojavanje sudionika te svečanost obilježavanja uz obraćanje uzvanika.

Organizatori su, prilikom poziva na obilježavanje ove obljetnice izrazili nadu da će datum 2. ožujka, kao početak Domovinskog rata, ući u službeni kalendar praznika RH.

Što se dogodilo u Pakracu 1. i 2. ožujka 1991.?

Uvod u sukob, koji se dogodio 1. i 2. ožujka 1991. godine, počinje 21. veljače 1991. kada Sabor RH donosi Rezoluciju o prihvaćanju postupka za razdruživanje SFRJ i Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka Republike Hrvatske. Istog dana načelnik Policijske postaje, Jovo Vezmar, izdaje zapovijed o mobilizaciji „rezervnog sastava milicije“ zbog, kako se navodi, vježbe i provjere mobilnosti i osposobljenosti. Također, od istog tog datuma, naoružane grupice srpskih civila kretale su se gradom pokušavajući time stvoriti dojam da je Pakrac stvarno u SAO Krajini. Već sljedeći dan, 22. veljače 1991., sazvana je Skupština Općine (SO) Pakrac. Od 75 zastupnika prisutno je bilo 52, a od 23 odsutna, čak 15 njih bili su Hrvati. Glasovanjem (31 „za“, 2 „protiv“ i 13 „suzdržanih“) donesena je odluka o pristupanju općine Pakrac SAO Krajini. Dana 28. veljače 1991. Ustavni sud RH poništava odluku Skupštine općine Pakrac o pripajanju SAO Krajini, a načelnik postaje Vezmar poziva pričuvne policajce da predaju oružje. Ovaj naizgled mirotvoran čin, imao je sasvim drugu svrhu. Namjera je bila razoružati samo hrvatske policajce, dok je srpskim bilo naređeno okupljanje na nogometnom igralištu u selu Šeovica, naseljenim pretežno srpskim stanovništvom. Isti dan navečer je na prostorijama općinskog SDS-a, u centru grada, pokraj stranačke zastave izvješena i srpska zastava.

Izvor: narod.hr